Manje pesticida, veći prinosi: Mijenjaju se pravila za biljnu proizvodnju - 3 kulture već dostupne

Europski parlament usvojio je nova pravila kojima se olakšava razvoj i stavljanje na tržište biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama (NGT), a koje bi poljoprivredi trebale pomoći u prilagodbi klimatskim promjenama, smanjenju uporabe pesticida i jačanju sigurnosti opskrbe hranom. Riječ je o jednoj od najznačajnijih promjena europske poljoprivredne politike posljednjih godina.

Nova uredba rezultat je privremenog dogovora između EP-a i Vijeća Europske unije postignutog krajem 2025. godine, a donosi potpuno novi pristup reguliranju biljaka dobivenih suvremenim metodama oplemenjivanja.

Za razliku od dosadašnjeg sustava, koji je biljke procjenjivao prema načinu na koji su nastale, nova pravila fokus stavljaju na konačne karakteristike biljke i njezina genetska svojstva.

Dvije kategorije biljaka

Uredba uvodi dvije kategorije biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama.

Prvu skupinu čine biljke kategorije NGT-1, koje sadrže ograničen broj genetskih promjena koje bi se mogle postići i konvencionalnim oplemenjivanjem. Takve će biljke, nakon provjere ispunjavaju li propisane kriterije, biti tretirane jednako kao i tradicionalno uzgojene sorte.

Međutim, na zahtjev Parlamenta, biljke koje su genetski modificirane kako bi bile otporne na herbicide ili kako bi proizvodile insekticidne tvari neće moći biti svrstane u ovu kategoriju.

Drugu skupinu čine biljke kategorije NGT-2, kod kojih su genetske promjene složenije i opsežnije. One će i dalje podlijegati strogim pravilima koja vrijede za genetski modificirane organizme (GMO), uključujući obveznu procjenu rizika i postupak odobravanja prije stavljanja na tržište EU.

Otporniji usjevi za izazove budućnosti

Europske institucije očekuju da će nova pravila ubrzati razvoj biljnih sorti koje su otpornije na klimatske promjene, sušu, bolesti i štetnike.

Među proizvodima koji su već dostupni ili se nalaze u naprednoj fazi razvoja izvan EU nalaze se pšenica sa smanjenim udjelom glutena, krumpir otporan na patogene te kukuruz prilagođen sušnim uvjetima.

Stručnjaci smatraju da bi takve sorte mogle pomoći poljoprivrednicima da održe prinose u uvjetima sve češćih ekstremnih vremenskih pojava te smanje potrebu za kemijskom zaštitom usjeva.

Nova uredba predviđa jasna pravila o sljedivosti i označavanju biljaka dobivenih NGT-om.

Kvaliteta sjemena: Pola rasta prinosa dolazi od genetike, a Europa zaostaje u inovacijama?

Biljke kategorije NGT-2 podlijegat će punim zahtjevima za označavanje i praćenje kroz cijeli proizvodni lanac. Države članice zadržavaju pravo ograničiti ili zabraniti njihov uzgoj na svom teritoriju, čak i ako su odobrene na razini EU.

S druge strane, biljne sorte koje sadrže biljke kategorije NGT-1 ili su iz njih razvijene bit će upisane u javnu europsku bazu podataka. Sjeme i reprodukcijski materijal morat će nositi posebnu oznaku NGT-1 kako bi poljoprivrednici imali potpune informacije prilikom odabira sorti za sjetvu.

Praćenje učinka na održivost

Jedna od važnijih novosti odnosi se na obvezno praćenje učinka novih biljnih sorti na održivost poljoprivredne proizvodnje.

Europska komisija želi osigurati da se NGT prvenstveno koriste za razvoj usjeva koji smanjuju potrebu za pesticidima, bolje podnose klimatske promjene i doprinose održivijem korištenju prirodnih resursa.

Na taj način nastoji se spojiti tehnološki napredak s ciljevima europske zelene politike i dugoročne održivosti poljoprivrede.

Unatoč liberalizaciji pravila za određene skupine biljaka, NGT i dalje neće biti dopuštene u ekološkoj proizvodnji.

Ipak, uredba predviđa da tehnički neizbježna prisutnost biljaka iz kategorije NGT-1 neće automatski značiti da proizvod više ne zadovoljava standarde ekološke proizvodnje.

EK dodatno će analizirati mogu li nova pravila stvoriti administrativna, gospodarska ili praktična opterećenja za proizvođače u ekološkom sektoru te kako bi ih mogli percipirati potrošači.

Patenti uz zaštitu interesa poljoprivrednika

Nova pravila uređuju i područje intelektualnog vlasništva. Patentiranje NGT-a bit će dopušteno, ali ne i patentiranje prirodnih genetskih svojstava ili sekvenci koje se pojavljuju u prirodi ili nastaju klasičnim biološkim metodama.

Kako bi se spriječila prevelika koncentracija tržišta u rukama nekoliko velikih kompanija, zastupnici su u zakon ugradili zaštitne mehanizme za poljoprivrednike. Među njima su mjere kojima se osigurava pristupačnost sjemena, pošten pristup novim tehnologijama te pravo poljoprivrednika na čuvanje i ponovno korištenje sjemena.

Izvjestiteljica Europskog parlamenta Jessica Polfjärd ocijenila je donošenje uredbe velikim korakom za europsku poljoprivredu.

Prema njezinim riječima, europski poljoprivrednici godinama su tražili pristup suvremenim alatima za oplemenjivanje biljaka kako bi mogli razvijati otpornije sorte koje zahtijevaju manje pesticida i bolje podnose klimatske izazove.

"Odobravanjem korištenja biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama odabrali smo inovacije, konkurentnost i sigurnost hrane. Ove tehnologije pomoći će europskim poljoprivrednicima da ostanu konkurentni te pridonijeti izgradnji otpornije i inovativnije Europe", poručila je Polfjärd.

Nova uredba stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU, dok će se njezina primjena početi provoditi dvije godine kasnije.

Do tada će države članice, poljoprivredni sektor i nadležna tijela imati dovoljno vremena za prilagodbu novim pravilima koja bi mogla značajno promijeniti način razvoja i uzgoja biljnih kultura u EU tijekom narednih desetljeća.